Poruka

Priopćenje o održanom okruglom stolu na temu "Podravska brza cesta u funkciji demografske, ekonomske i okolišne održivosti Podravine"

Podravska brza cesta, cesta je života za sve koji danas žive uz Podravsku magistralu. Rekao je to načelnik Općine Martijanec, Marijan Horvat na okruglom stolu održanom u četvrtak, na temu "Podravska brza cesta u funkciji demografske, ekonomske i okolišne održivosti Podravine". Upravo je Martijanec iznova aktualizirao ideju izgradnje Podravske brze ceste. Jer, iako je inicijalna ideja o izgradnji prometnice stara punih 13 godina kad je bila uvrštena i u skupinu prioriteta, ona do danas nije realizirana.

U međuvremenu se intenzitet prometa na Podravskoj magistrali – prometnici od nacionalnog i međunarodnog značaja – znatno dodatno povećao pa je za općine i gradove kroz koje prolazi ona postala, kako je rekla u svom izlaganju profesorica Ružica Vuk s Odsjeka geografije zagrebačkog PMF-a, "sreća i prokletstvo". Značajno je smanjena protočnost prometa, u pitanje dolazi sigurnost sudionika u prometu te kvaliteta života mještana zbog buke i vibracija, čime je također ugrožena i vrijedna kulturno-povijesna baština. - Jedino je rješenje preusmjeravanje prometa Podravske magistrale van općina i gradova. Drugog rješenja nema, rekla je profesorica Vuk, s kojom se složio i predstavnik struke, profesor Petar Feletar, sa Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Podravska magistrala prolazi kroz četiri naselja Općine Martijanec, između kojih nema diskontinuiteta. To znači da mjesta za pretjecanje gotovo da nema što je i potvrdio Danijel Posavec, načelnik Prometne policije Varaždinske policijske uprave. Problem postoji mnogo izraženiji u vrijeme gospodarskih radova pa cestom, u nedostatku alternative, uz osobne automobile, kamione tegljače i autobuse voze i gospodarska vozila.

Budući da je Martijanec u središtu između dva regionalna centra, Varaždina i Koprivnice, promet je iznimno velikog intenziteta. Uslijed vibracija popuštaju zidovi kuća uz cestu pa su i na lokalnoj crkvi, vrijednoj kulturnoj baštini, sve brojnije pukotine na zidovima koje mogu direktno djelovati na konstrukciju crkve. - Nadam se da mjerodavni neće čekati da se crkva uruši kako bi nešto poduzeli, rekla je profesorica Ružica Vuk, inače počasna mještanka Općine Martijanec. U izlaganju "Podravska brza cesta – nužnost i nada", profesorica Vuk je istaknula kako je postojeća Podravska magistrala glavna poveznica sjeverne i istočne Hrvatske. Njezina nacionalna važnost proizlazi iz činjenice da povezuje pet županija i njihovih pet gospodarskih i demografskih centara. - To je alternativna cestovna komunikacija za posavski pravac, što je posebno došlo do izražaja kad je taj pravac bio prekinut, istaknula je između ostalog.

Profesor Petar Feletar se u svom izlaganju također osvrnuo na važnost tog pravca. - Međunarodna važnost magistrale, kao i svih longitudinalnih pravaca, sve je veća u procesima širenja Europske unije na istok i jugoistok Europe. Značajna je i za prekograničnu suradnju s Mađarskom, rekao je profesor Feletar i naglasio kako za realizaciju projekta treba politička volja te inicirao da se s Okruglog stola u Martijancu uputi pismo resornom ministru u kojem bi se sugerirala i obrazložila važnost što hitnije izgradnje Podravske brze ceste. - Na žalost, prometnica nije uvrštena u listu prioriteta za tekuću godinu, rekao je Feletar te istaknuo kako je loša prometna povezanost područja u regiji pridonijela depopulaciji. - Izgradnja Podravske ceste brzo bi to promijenila te bi bila dobar okidač za gospodarski razvoj, čime bi Martijanec postao sastavni dio urbane sredine, rekao je.

Podravska brza cesta nužna je za sve narušeniju sigurnost za sudionike u prometu kroz općine i gradove kojima prolazi magistrala. Tako je, prema podacima koje je iznijela profesorica Vuk, 2014. godine bilo 14 prometnih nesreća mjesečno u kojima je smrtno stradalo 14 osoba, šest je osoba teško ozlijeđeno dok je njih 48 pretrpjelo lakše tjelesne ozlijede. Sudeći prema podacima za prvih deset mjeseci lani - tijekom kojih su zabilježene 144 nesreće – brojka stradavanja je u porastu. - Čak 80 posto ove trase je u zoni visokog rizika za teške prometne nezgode sa smrtno stradalim osobama. Dakle, sigurnost, funkcionalnost, vibracije, buka, onečišćenje zraka, energetska učinkovitost i dobijemo zatvoreni krug razloga zbog kojih je gradnja Podravske brze ceste jedino rješenje za budućnost, rekla je profesorica Vuk i zaključila: - Od inicijalne ideje o izgradnji Podravske brze ceste, kad je prometnica bila uvrštena u prioritetnu skupinu, do danas prošlo je 13 godina. Preostaje samo nadati se i činiti sve što je potrebno kako do početka izgradnje Podravske brze ceste ne bi prošlo još toliko.

Da je riječ o temi zanimljivoj cijeloj regiji potvrdila je i dobra posjećenost lokalnih dužnosnika. Izlaganja su, između ostalih odslušali zamjenik župana Koprivničko-Križevačke županije, gradonačelnici Ludbrega i Varaždinskih Toplica, načelnici općina od slovenske granice do Virovitice kroz koje prolazi državna cesta DC2 – Podravska magistrala, akademik Dragutin Feletar, predstavnici Zavoda za prostorno uređenje Virovitičko-Podravske županije, Koprivničko-Križevačke županije, Varaždinske županije, Policijske uprave Varaždinske, predstavnik Županijske uprave za ceste Varaždin, LAG-a Izvor Ludbreg, ravnateljica Osnovne škole Martijanec te ostali učesnici.