18
studeni
2017

Osnovne informacije

Martijanec je općina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, udaljena nekih petnaestak kilometara istočno od Varaždina. Općina se sastoji od naselja: Čičkovina, Gornji Martijanec, Hrastovljan, Križovljan, Madaraševec, Martijanec, Rivalno, Slanje, Sudovčina i Vrbanovec. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Martijanec je imala 3.127 stanovnika.

Prometna povezanost

Općina Martijanec se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na pola puta između Varaždina i Koprivnice.
Kroz općinu Martijanec prolaze 3 vrlo važne prometnice:
1. Autocesta A4 – Goričan – Zagreb
2. Državna cesta D2
3. Željeznička pruga R202 – Varaždin – Koprivnica – Osijek – Dalj,
a vrlo važna bila bi i izgradnja brze podravske ceste, koja je u planu.


Podravska brza cesta – jedan od važnijih nacionalnih interesa, posebice za općinu Martijanec

Geografska obilježja

Općina Martijanec jedinica je lokalne samouprave koja se nalazi u Varaždinskoj županiji, a zauzima sjeverozapadni dio Ludbreške Podravine. U prošlosti je bila dio bivše općine Ludbreg (do 1992. godine), a do 2006. godine naziv općine bio je Donji Martijanec.

Općina je izduženog oblika u smjeru sjever – jug te je smještena na prijelazu iz središnjeg u istočni dio županije.

Na svom sjevernom dijelu graniči s Međimurskom županijom, a na južnom s Koprivničko – križevačkom županijom. Područje općine Martijanec obuhvaća prostor površine 54,59 km² što iznosi 4,33% od ukupnog područja županije.

Unutar Varaždinske županije graniči s dva grada i pet općina: općinom Sveti Đurđ i Gradom Ludbregom s istočne strane te općinama Trnovec Bartolovečki, Jalžabet i Gradom Varaždinske Toplice sa zapadne strane.

Obzirom na morfologiju terena, geološku građu i hidrogeološke značajke cijelo se područje može podijeliti na četiri prostorne cjeline:

  • sjeverni nizinski predio Varaždinske podravine s rijekama Dravom i Plitvicom,
  • središnji brežuljkasti predio Varaždinsko–topličkog gorja,
  • dolina Bednje i
  • južni brdski dio, obronci Kalničkog gorja.

Obuhvaćeno područje je seizmički i tektonski aktivno. Postoje zone u kojima recentno dolazi do pomaka geoloških struktura što se izravno odražava u osnovnim geološkim i posebice u hidrogeološkim uvjetima. Zbog intenzivne tektonske aktivnosti, seizmičnost u ovom prostoru iznosi 7 stupnjeva MCS skale.

Sjeverni je dio nizina koja zauzima više od 50 posto površine općine prema jugu. U ovom dijelu dominiraju vodotoci Drave i Plitvice sa svojim inundacijskim pojasom što je posljedica razvoja ratarske proizvodnje. Tu su smješteni najznačajniji gospodarski subjekti u građevinskom području, kao i izvan njega (šljunčara, farma), centarlni sadržaji (sadržaji javne nabave), značajni prometni tokovi i čvorišta, te ostala značajna infrastruktura. Ovaj dio općine ima vodonosnik podzemne pitke vode i najnaseljenije je (ukupno 8 naselja).

Središnji bregoviti dio općine karakterizira krajobrazna raznolikost i reljefna razgibanost kranjih istočnih obronaka Varaždinsko – topličkog gorja. Naselja u tom dijelu Općine su raštrkana, razasuta po brjegovima. Izvan građevinskih područja koja su uglavnom smještena na grebenima brežuljaka, nalaze se mješovita poljoprivredna zemljišta (voćnjaci, vinogradi, šume i šumarci, livade i vrtovi).

Dolina Bednje je uski pojas između Varaždinsko–topličkog i kalničkog gorja u kojem se nalazi naselje Slanje, izduženo u smjeru paralelnom toku rijeke.

Južni dio je čine pretežno državne gospodarske šume. Područje koje je slabo naseljeno te prvenstveno predodređeno razvoju šumarstva. Sukladno tome, predlaže se za status zaštite u kategoriji zaštićeni krajolik u bazi zaštićenih područja, koju regulira Državni zavod za zaštitu prirode.

Općina Martijanec spada u područje umjereno tople kišne klime, koju karakteriziraju topla ljeta (srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22°C) te je prisutan pravilan ritam izmjene godišnjih doba. Dakle, nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura (dugotrajnih ekstrema), kao što ne postoje ni dugi periodi suše ni kišni periodi u kojima padne gotovo sva godišnja količina kiše.

Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klime kreće se općenito između 3°C i 18°C, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 10°C.

Unatoč svemu navedenome, svjedoci smo kako se posljednjih godina sve češće javljaju sušna razdoblja.

Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborina je 30 – 40 % dana u godini (115-140 dana). Snježni pokrivač javlja se pak tijekom zime u trajanju od 45 do 50 dana.

(izvor: iz PUR općine Martijanec – autor Sanja Sokol)