18
studeni
2017

Povijest

Općina Martijanec (dolnji) osnovana je 1870-ih u sklopu Austro-Ugarske, a nakon Prvog svjetskog rata nastavila je djelovati i u prvoj jugoslavenskoj državi (Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji). Općina je obuhvaćala sela: Martijanec Dolnji, Martijanec Gornji, Sudovčina, Vrbanovec, Hrastovljan, Čičkovina, Madaraševec, Križovljan, Poljanec, Slanje i Rivalno. Načelnici općine u tom periodu su bili: Josip Krušec (1889-1908.), Josip Jalšić (1908-1912.), Valent Vuk (1912-1927.), August Tomiša (1927.- 1933.), Valent Vuk (1933.-1937.), Ćiril Popović (1937.-?).

U socijalističkom periodu općina Martijanec nije postojala već je bila u sastavu kotara Ludbreg.

Općina Donji Martijanec obnovljena je pak u Republici Hrvatskoj, 1993. godine. Nakon obnove načelnici općine su bili: Franjo Golubić – HSS (1993-2009.), Marijan Horvat – HNS (2009-2017.), Dražen Levak – HDZ (2017.-). Općina 2006. mijenja ime u Općina Martijanec. Godine 2013. od općine se odvaja selo Poljanec i pripaja gradu Ludbregu.

Čičkovina

Čičkovina se prvi put spominje 1625. godine u jednom popisu martijanečkih posjeda. Godine 1659. kralj Leopold daruje posjed Czicskovinu braći Nikoli, Žigmundu, Ladislavu i Ivanu Gotal.  Iste godine u selu je živjelo 12 kmetskih obitelji. Nakon smrti Gabrijela Gotala, posjed dobiva Gabrijel Herman Patačić 1745. godine.

Gornji Martijanec

Gornji Martijanec možemo povezati sa toponimom Črešnjevec koji se prvi put spominje 1259. godine u opisu međa posjeda Slanje i bio je vlasništvo nekog Kristijana. Godine 1633. martijanečko vlastelinstvo preuzimaju Mikulići, a dio tog vlastelinstva bio je i predij Črešnjevec. U to vrijeme vjerojatno nije bio naseljen. Nakon Mikulića prelazi u vlasništvo braće Gotal, a [...]
Pročitaj više

Hrastovljan

Povijest sela počinje s posjedom Otočec 1598. godine, a ime Hrastovljan prvi put se spominje 1625. godine u jednom popisu martijanečkih posjeda. Godine 1659. kralj Leopold daruje posjed Hrastovljan braći Nikoli, Žigmundu, Ladislavu i Ivanu Gotal. Iste godine u selu je živjelo 23 kmetskih obitelji. Nakon smrti Gabrijela posljednjeg muškog potomka Gotalovih, posjed dobiva Gabrijel [...]
Pročitaj više

Križovljan

Povijest sela Križovljan počinje 1259., kad se prvi put spominje crkva sv. Križa po kojoj je selo dobilo ime. God. 1382. spominje se pak samo selo Križovljan i cesta koja od njega vodi prema Ludbregu. Tijekom srednjeg vijeka Križovljan je sa selom Slanjem činio jedinstveni posjed te se ta dva sela redovito spominju zajedno. Tako [...]
Pročitaj više

Madaraševec

Na početku 15. stoljeća selo se zvalo Egidovec, a vlasnik mu je bio Petar Egidovački. Zbog ubojstva svog zeta Petar je bio kažnjen oduzimanjem posjeda kojeg je kralj Sigismund zatim 1418. dodijelio svom službeniku Konradu Drukkeru iz Varaždina. Kasnije su Egidovec stekli Osvald Othwan i Nikola Madaras, kojima je 1465. posjed i potvrdio kralj Matija [...]
Pročitaj više

Martijanec

Prisutnost ljudi na području Martijanca seže duboko u prapovijest. Kamene alatke pronađene u blizini sela potvrđuju da su na ovom području u starije kameno doba boravile neandertalske skupine, a nakon njihova nestanka i paleolitske skupine modernih ljudi. Pronađeni su i važni nalazi iz brončanog doba kada je na području Martijanca obitavalo stanovništvo koje je bilo [...]
Pročitaj više

Rivalno

Godine 1661. spominje se Veliko i Malo Rivalno u popisu naselja na posjedu Slanje-Križovljan. Krajem 18. stoljeća taj prostor se naziva Slavenski brieg, a tijekom 19. stoljeća Slanjske gorice. Godine 1931. u Rivalnu su živjela 136 stanovnika, što je najveći broj stanovnika u povijesti toga sela. Nakon toga broj stanovnika je počeo padati.

Slanje

Slanje se prvi put spominje godine 1248. Godine 1259. posjed Slanje su pak od kralja dobili župan Tomo i zagrebački biskup. Tijekom srednjeg vijeka Slanje je sa selom Križovljan činilo jedinstveni posjed te se ta dva sela redovito spominju zajedno. Tako su 1394. godine kraljevom darovnicom Križovljan i Slanje dodijeljeni Stjepanu de Berench, banu Pavlu [...]
Pročitaj više

Sudovčina

Povijest sela počinje s posjedom Kostanjevec koji je 1598. godine pripadao Ivanu Glubiczeru. Nakon toga spominje se 1625. godine kao Suhodolščina i Gorica. Godine 1633. martijanečko vlastelinstvo preuzimaju Mikulići, a dio tog vlastelinstva je i posjed Goričica ili Suhodolšina. Nakon Mikulića 1659. godine posjed Suhodolščina prelazi u vlasništvo obitelji Gotal. Smrću Gabrijela posljednjeg muškog potomka [...]
Pročitaj više

Vrbanovec

Posjed Vrbanovec tijekom 16. stoljeća bio je vlasništvo plemićke obitelji Hassaghy. Godine 1633. kralj Ferdinand daruje martijanečke posjede, a time i posjed Vrbanovec plemiću Tomi Mikuliću. Već 1657. kraljevski fisk uzima posjed Tominom sinu Aleksandru i 1659. darovnicom kralj Leopold I. daje posjed braći Nikoli, Žigmundu, Ladislavu i Ivanu Gotal.  Iste godine u selu je [...]
Pročitaj više