18
studeni
2017

Crkva sv. Križa u Križovljanu

Križovljanska crkva sv. Križa je srednjovjekovna crkva te spada među najstarije očuvane crkve na širem području kontinentalne Hrvatske. Prvi put se spominje 1259. godine i vjerojatno je već tada djelovala kao župno središte, a to je sasvim sigurno nakon 1334. kad se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije, kojoj je u srednjem vijeku pripadala. Župa sv. Križa obuhvaćala je posjed Slanje koji je uključivao i selo Križovljan u kojem se nalazila crkva, a kad je posjed opustošen u turskim provalama u 16. stoljeću župa se ugasila te je pripojena susjednoj martijanečkoj župi. Crkva je sagrađena u 13. stoljeću, u romaničkom stilu, na starijem srednjovjekovnom gradištu, a neki elementi ugrađeni u crkvu (megalitski blokovi) upućuju na moguće postojanje i antičkog lokaliteta. Posebno se ističe kamena stela sa sedam glava, ugrađena iznad portala crkve, za koju se pretpostavlja da se radi o antičkoj pogrebnoj steli, s glavama pokojnika, koja je spolirana s antičkog groblja i ugrađena u zid crkve. Međutim, moguće je i da se radi o srednjovjekovnom reljefu, koji bi onda prikazivao donatore zaslužne za gradnju. Tlocrt crkve se sastoji od pravokutnog broda i poligonalnog svetišta te od kvadratične sakristije, smještene sjeverno uz svetište koje je okrenuto prema istoku. Kroz stoljeća, više je puta dograđivana i obnavljana, ali je sačuvala svoj osnovni srednjovjekovni izgled i proporcije. Iz prve faze gradnje (13. stoljeće) potječe brod i pročelje s portalom romaničkih obilježja. Kasnije je prigrađeno kasnogotičko svetište i sakristija, datirano godinom 1519. koja je zajedno s neidentificiranim grbom uklesana u svod svetišta. U 17. stoljeću obnovljen je južni zid, a u 18. stoljeću je srušen stari kasnogotički svod i zamijenjen današnjim križnim svodom. Godine 1886. je župnik Franjo Ilačić izveo posljednju adaptaciju crkve te je sagrađeno zidano pjevalište i novi zidani zvonik koji je zamijenio stari drveni zvonik. Unutrašnja oprema crkve je većinom u znaku baroka, pri čemu se posebno ističu glavni oltar iz 1738. i dva bočna oltara iz 1758. posvećena sv. Josipu i sv. Sebastijanu.