23
siječanj
2019

Povijest - Martijanec

Prisutnost ljudi na području Martijanca seže duboko u prapovijest. Kamene alatke pronađene u blizini sela potvrđuju da su na ovom području u starije kameno doba boravile neandertalske skupine, a nakon njihova nestanka i paleolitske skupine modernih ljudi. Pronađeni su i važni nalazi iz brončanog doba kada je na području Martijanca obitavalo stanovništvo koje je bilo nositelj tzv. kulture polja sa žarama. Još su važniji nalazi iz starijeg željeznog doba (8.-6. stoljeće pr. Kr.) po kojima je ime dobila kultura Martijanec-Kaptol, a čije je stanovništvo obitavalo na prostoru od Štajerske na zapadu do Požeške kotline na istoku.  Pogrebni humci (tumuli) koje su pripadnici te kulture podigli za svoje knezove u blizini Martijanca spadaju među najveće u Europi.

Pisana povijest Martijanca počinje pak 1259. kad se prvi put spominje crkva sv. Martina po kojoj je selo dobilo ime. God. 1453. posjed Martijanec dobio je kanonik Mihajlo de Thosowcz, a ubrzo zatim preuzela ga je mađarska plemićka obitelj Hassaghy koji su postepeno svoj posjed proširili i na okolna sela.

Dio vlastelinstva ženidbom je 1576. stekao Franjo Keczer, a 1598. vlastelinstvo je pripadalo nasljednicima obitelji Hasaghy po ženskoj liniji. Nakon Ivana Glubitzera, Emerika Nyaria, Urbana Kupinskog i Franje Keczera posjed prelazi u vlasništvo obitelji Mikulić 1633. godine koji su držali vlastelinstvo do 1657. godine kada ga kraljevski fisk oduzima Aleksandru Mikuliću. Kralj Leopold daruje vlastelinstvo Martijanec 1659. godine braći Nikoli, Žigmundu, Ladislavu i Ivanu Gotal. Za vrijeme Gotala spominje se i novi kaštel u Martijancu. Nakon smrti Gabrijela posljednjeg muškog potomka Gotalovih, Martijanec dobiva Gabrijel Herman Patačić 1745. godine.

Dvorac Patačić-Rauch

U selu Martijanec, u ludbreškom kraju, nalazi se dvorac za koji ne znamo kad je izgrađen, ali je poznato da je u 18. stoljeću već postojao. U srednjem vijeku je u Martijancu, ali ne na mjestu dvorca, postojao kaštel od kojeg je danas ostao samo spomen da je u njemu umro 1527. godine Krsto Frankopan, [...]
Pročitaj više